Upisao
DM87 dana 13.11.2019 22:46
#8
STAJNER KARLO - 7000 DANA U SIBIRU
" Osnova ekonomije Sovjetskog Saveza temelji se na sistemu logora. Ne samo Å¡to logori u Rusiji nisu nerentabilni nego su gotovo jedini pogoni koji donose dobitak.
Veći dio industrijskih pogona radi deï¬citom, a da o poljoprivredi i ne govorimo. Milijarde odlaze na industriju i poljoprivredu u obliku subvencija. Odakle ih uzimaju? Iz proï¬ta koji odbacuju logori.
PoÄnimo s Norilskom: za izdržavanje viÅ¡e od stotine hiljada zatvorenika u Norilsku sovjetska vlast daje po osobi mjeseÄno 240 rubalja. U to su ukljuÄeni svi izdaci uprave, straže itd. Živežne namirnice za opskrbu zatvorenika sade i žanju zatvorenici po razliÄitim poljoprivrednim logorima. Slanu ribu kojom nas hrane love u Murmansku zatvorenici. Ugljen kojim se lože barake kopa se ovdje, u ugljenokopima su zatvorenici. A željeznicu, kojom nas opskrbljuju, ne samo Å¡to voze zatvorenici nego je i grade. Odjeću koju nosimo Å¡iju zatvorenici.
Čak se i tkanina i konac proizvode u ženskim logorima u Potjmi i Jaji.
Za ono malo hrane što dobivamo, vadimo tisuće tona nikla i bakra, stotine tona kobalta, a da i ne govorimo o uranu. Za sve te sirovine, koje se većim dijelom izvoze u inozemstvo, Sovjetska Rusija dobiva stotine milijuna dolara. I još postoje ljudi koji žele dokazati da rad zatvorenika nije rentabilan.
Dobro, Karl, primjerom iz Norilska uspio si me uvjeriti. Ali kako je sa stotinama logora u drugim dijelovima Sovjetskog Saveza?- Navest ću ti joÅ¡ nekoliko primjera. PoÄnimo s Kolimom. I ti poznajeÅ¡ Gundarova, koji je Å¡est godina proboravio u Kolimi, vjerojatno se sjećaÅ¡ Å¡to nam je pripovijedao. Kolima se nalazi na sjeveroistoku Sovjetskog Saveza.
Prije nekoliko godina tamo nije bilo Europljana. Kao i ovdje u Norilsku, živjela su nomadska plemena koja su se bavila uzgojem sobova. Danas je tamo golemi logor s
milijun i pet stotina hiljada logoraša. Veći dio zaposlen je u rudnicima zlata. Zar misliš da taj logor nije rentabilan? Da ti nabrojim još neke primjere? Molim!
Logor Vorkuta, to su rudnici. Ugljen koji se vadi bolji je od ugljena u Donskom bazenu. Željeznicu iz Vorkute, dugaÄku dvije tisuće kilometara, kojom se prevozi ugljen, izgradili su logoraÅ¡i. U Embaneftu se vadi nafta. Tornjeve su sagradili logoraÅ¡i. Oni rade i u raï¬nerijama. A drvna industrija? Poznato je da je drvo jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda. Ne samo debla već i daske, a naroÄito željezniÄki pragovi, donose goleme sume dolara, funti itd. A tko su drvosjeÄe? 95% ukupne koliÄine drva sjeku logo-raÅ¡i. Zaposleni su i u većem dijelu pilana u Sibiriji, na Uralu u sjevernoj Rusiji. Za sve te ljude sovjetska vlada daje 240 rubalja mjeseÄno, u europskom dijelu joÅ¡ i manje. "
" Država koje nema na zemljopisnoj karti. Zove se »GULAG«. A stanovnici te velike države,
kojih je na osnovu prebrojavanja iz godine 1938. bilo 21,000.000, zovu se logoraÅ¡i.Njima treba dodati i 800.000 »slobodnjaka« koji su u upravi, u straži, politiÄkim odjeljenjima itd.- Kako je organiziran taj »GULAG«?
GULAG (Glavnoe upravlenie Lagerej - Glavna uprava logora) ima razliÄita ministarstva, kao prava država. Nabrojit ću ti samo najznaÄajnija: Gulag drvene industrije, Gulag za izgradnju cesta, Gulag obojenih metala, Gulag industrije nafte, Gulag rudarstva itd. Gulag ima kolegij s naÄelnicima struÄnih Gulaga, to je neÅ¡to poput savjeta ministara.
Tebi je Äudno Å¡to ja kao bivÅ¡i ministar nisam poznavao strukturu »GULAG-a«.
MoraÅ¡ razumjeti da su osim Staljina u to bila upućena samo tri do Äetiri ministra, drugi se nisu smjeli zanimati za takve stvari.
"
" Ljudi koji su osuÄ‘eni u Sovjetskom Savezu nisu milijunaÅ¡i, ali svaki od njih ima namjeÅ¡taj, sat, sliku, nakit, pogotovu intelektualci. Kako je NKVD temeljit! Zabranjeno je ponijeti Äak i par starih Äizama.
Na taj se naÄin sakupe stotine milijuna.
U svim velikim gradovima, naroÄito u Moskvi, postoje staretinarnice. Tamo se mogu kupiti briljanti, zlatan nakit, slike, porculan, tepisi, Äak i stare ikone. Odakle te stvari?
Sve je to konï¬ scirana roba za koju vlada dobiva dolare, funte i marke. To su milijuni rubalja godiÅ¡nje. Ne treba zaboraviti i na novac koji se konï¬ scira nakon hapÅ¡enja. "
" Gotovo svi roÄ‘aci, makar gladovali, požurili bi da nesretniku neÅ¡to poÅ¡alju. Već nakon tjedan dana stizale su u banku na raÄun logora sume od 50 do 1000 rubalja. Ali logoraÅ¡ je samo u iznimnim sluÄajevima dolazio do manjeg dijela tog novca. LogoraÅ¡ treba da tri mjeseca redom ispunjava normu 100% i tek tada sa svog raÄuna može podići 50 rubalja mjeseÄno. Ali koji logoraÅ¡ može tri mjeseca da ispunjava normu? Ponekad se ipak dogodi da dobije tih 50 rubalja, tada ponovno zatraži novac od rodbine.Većina i ne Äeka potvrdu o primitku novca, već nastavlja slati nove svote. LogoraÅ¡i nemaju prilike da piÅ¡u, takva poÅ¡tanska po-tvrda najÄešće je jedini dokaz da je logoraÅ¡ joÅ¡ živ, iako je potvrdu potpisao knjigovoÄ‘a u logoru.
Tako se skupljaju stotine milijuna koji logorskoj upravi stoje na raspolaganju. "
Izmenjena od
DM87 dana 13.11.2019 23:07
