Preporuka










Pratite nas

Pristupi

Korisničko ime

Šifra



Niste još registrovani? Registruj se!

Izgubili ste Šifru? Zatražite novu OVDE.

Reklame

























Novosti

Pogledaj temu

Centar za Prirodnjacke Studije » Postavite pitanje » Postavite pitanje Miroljubu Petroviću o Stvaranju
Strana 2528 od 2528: 1...2525252625272528
 Stampaj Temu
pocetak foruma
Miroljub Petrovic
Vrh  #50541 Stampaj Poruku
Odgovorio 15.04.2025 21:43
"Bez izvora nema vode,
Nit zivota bez slobode"

Iz crnogorske narodne pjesme.
 
sergej123
Vrh  #50542 Stampaj Poruku
Odgovorio 16.04.2025 07:09
Piše Dr Goran Komar

TESTAMENT GOSTA RADINA
(Dubrovnik, 5. januar 1466).

Da li je sveštenik crkve bosanske gost Radin imao i obilježavao svoje krsno ime?

Gdje se u gradu Herceg Novom Bogu molio? (Ovdje je dosta vremena provodio). Svakako u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice na Savini ?iji je jedan od ktitora njegov gospodar herceg Stefan? U njoj se herceg i sahranio.

Visoki autoriteti u doma?oj istorijskoj nauci, pisali su o Gostu Radinu (Butkovi?u) da je pripadao sekti jeretika zvanih „bogumili“ koja je u srednjem vijeku djelovala u oblastima Bosne i Hercegovine . Tako?e, da je ova sekta uživala potporu bosanskih vladara i hercegova?kih oblasnih gospodara. Ovdje donosim „prepis“ testamenta Gosta Radina, visokog službenika na dvoru Hercega Stefana Kosa?e koji je nastupio i kao svjedok na testamentu svoga gospodara u Novome 1466. godine. Prepis ?u donijeti Vukovim pismom, sasvim namjerno sa minimalnim intervencijama, kako bi ?italac ovog ?lanka osjetio duh jezika.

Testament Gosta Radina se ?uva u Državnom Arhivu Dubrovnika (Testamenta Notariae 1467 ad 1471) i tokom prolje?a 2012. godine, ja sam, na originalu, dovršio njegovo ras?itavanje. Uvjeren da je potrebno doprinositi rasvjetljavanju i približavanju najširoj ?itala?koj publici temeljnih arhivskih, a posebno ?irili?nih dokumenata srpskog naroda. Testament govori sam za sebe, bolje nego bilo kakav komentar, o dubini pravoslavne vjere njegovog sastavlja?a. Gost Radin je sahranjen u Stonu.

?itaju?i Radinov testament jasno vidimo:

1. Gost Radin i njegova Crkva ispovjeda „pravu vjeru apostolsku“ u Višnjeg Boga i Svetu Trojicu nerazdjeljivu.
2. Praznuje dane Ro?enja Hristovog, Sveto Blagovještenje, Vaskrsenje, ali i Svetog Velikomu?enika Georgija. Tako?e Vaznesenje i Svetog Petra i Pavla, kao i Svetog Arhi?akona Stefana, Arhistratiga Mihaila, Svetu Ne?elju, Presvetu Bogorodicu i Sve Svete.
3. Tako Crkva izražava i ispovjeda Nikejski Simvol Vjere kako govore i povelje Bosne i Huma/Hercegovine.
4. Praznuje petak i nedjelju.
5. Crkva, dakako, posjeduje hramove i u njima ukopava svoje pripadnike (kako u Petrovi?ima, Vlahovi?ima, Milima...).
6. U crkvama se pale svije?e i održavaju parastosi.
7. U Crkvi djeluje monaštvo oba pola.
8. U Crkvi postoji Krsno ime.
9. Gospoda Boga pominje kao Višnjega.

Testament

Neka je svidjenije svemog(u?e)ga G(ospo)d(i)na B(og)a i u znanje samovladuštaago i B(o)goljubimaago g(o)spostva dubrova?koga, jere jaa Gost Radin budu?e m(i)lostiju B(o)žjom namjestan u svojoj pameti na svako cijelo i istino ufanje da mi je nepotvoreno za mene i ko(j)i mene. Postavih u kneza Tadioka Marojevi?ja i u sinovca mu Maroja Naokovi?a kako se i što zdrži i uzdrži u zapisjeh i na?inijeh. Kojaa pisma jedna su u Notari g(o)spostva dubrova?koga, a druga pisma jesu u mene Gosta Radina od iste ruke kneza Tadioka Marojevi?ja, a pod njegovu pe?at vjerovanu za ti za isti pokladu eda lib se što zgodilo menie Gostu Radinu smrt li, ali ko(j)im drugem uzrokom, taj pisma ostaju i jesu u (J)ovan Kaboga ko(j)i se zdrže u imenu u više re?enijeh pismjeh i poveljah, za koji poklad s(a)da odlu?ih i razredih na bolji i na pravi nego što se i kako imenuje u prvijeh pismjeh. S(a)da ovoj poslijegnje od prvijeh pismo u?inismo da zdrži sva ina i po sem pismu mojem Gosta Radina da se imaa i ho?e razrediti i u?iti za moje re?eno imanje koje se nahodi u prvijeh više re?enijeh poveljah da je svakomu momu surodniku, a ili sluzi, ali prijatelju, na punu i na tvrdu moje razregjenje.

Najprvo za moju dušu Gosta Radina .6.sat dukat zlatijeh da se dadu na službu Božiju. Taj šest sat dukat da se imaju i ho?e dati u ruke netja mi Gosta Radina Seoni?anina da on taj razdjeli s pravom dušom i z dobrijemi na?inom i krštenijem koji su prave vjere Apostolske, pravijem krstjanom, kmetem i pravijem kmeticam krstijanicam. Ko(j)i da za moju dušu svaki velik dan i Svetu Nedjelju i Svetu Petku na zemlju koljena pokle?u?e govore Svetu Molivitvu (!) Božiju da bi nas izbavio Gospod B(o)g od grijehov našijeh i pomilovao na Strašnom Sudištu vijeku vjekoma, a navlašno da se toj dijeli starijem kmetem i kmeticam. Takoge, tko bi bil ubozi dobri mužje od koje su godje vrste, ili krstjane, ili krstjani ko(j)i grijeha ne ljube, da im imaa i ho?e dijeliti re?eni neti mi Radin kako koga vidi i znaa od našega zakona ili slijepa ili hroma ili mlobna ili uboga, kako koga vide?i, nikomu tri perpere, a nikomu ?etiri, a nikomu .5., a nikomu .6., a nikomu .7., a nikomu 8. tako?e i mrsnijem ljudem, prokaženijem i slijepim i hromijem i gladnijem i žednijem i starcem i staricam tjem da se imaa i ho?e davati kako koga vidje?e na velike blage dni i u Svetu Nedjelju i u Svetu Petku i navlašno na dan Svetoga Rož(d)astva Hristova i na Sveto Blagovještenije, Sveto V(a)zkrsenje Gospodnje i na dan Svetoga Georgija moga krsnoga imena. I na dan Svetoga V(a)znesenija Gospogja i na dan Svetoga Petra i na dan Svetoga Pavla i na dan Svetoga Stjepana Prvomu?enika i na dan Svetoga Mihalja Arhangela, na dan Svete Nedjelje, Djeve Marije, na d(a)n Svijeh Svetijeh. Toj više pisano imenovano kako se i što u sem pismu zdrži, tej .300. dukat da ima dati knez Tadiok Marojevik i sinovac mu Maroje Naokovi? re?enomu Gostu Radinu svrhu njegove vjere koju vjeruje i posta koji posti, da ne može ni ho?e na manje donesti ni u?initi više pisanoga imenovanoga .300. dukat, nego razdjeliti pravo i cijelo i istino za moju dušu kako se i što više imenuje, ako ne?e biti pri?ešnik Božijem neposlušnikom i ako ho?e da mu je mirna i pokojna duša prid Višnjijem Gospodom B(o)gom i prid Svetom Tro(j)icom i nerazdjelimom tijem pravo da upoko(j)i dušu moju koliko usho?e G(ospo)d(i)n B(o)g svemogu?i.

Takogere, po ti na?in rije? slovo poslao od tijeh je najprije .3.sat dukat sta(v)lju na ufanje Božije. Drugu trista dukat u oblast i razgledbu kneza Andruška Sorko?evi?ja i Tadioka Marojevi?ja da su oni tomuj po?elo i svrha razrediti i razdjeliti re?eno zadušje moje Gosta Radina po pravomu pravilu ništetnijem i ubozijem, slijepijem i hromijem i sirotam i udovicam. Za to povje i ostavih u njih moje re?eno zadušje svrhu vjere i duše plemistva njih da dijele kako koga vide stara ili uboga, a ili nevoljna ?ovijeka, nikomu .3. dinari, a njekomu .4., a njekomu .5., a njekomu .3. , a njekomu ?, a njekomu mimo .8. dinara.

K tomu da se imaju svije?e že?i za dušu moju Gosta Radina u hramjeh Božijeh na onej Svete velike dni koji se više imenuju, svaku Svetu Nedjelju i Svetu Petku od ve?e togaj zadušja koje je odlu?eno na službu Božiju i svijeh Svetijeh.

Jaa Gost Radin ne znaje svršenja životu momu, kada li, gdje li, u koje li vrijeme naredih i sredih i razpisah ostaalo pravo imanje moje bude zdrav u pameti mojoj da stoji re?eno imanje moje sve podpuno menije za menije na moju volju, po svem, u svem i po sve, a zgodilo li se smrt meni [men?] Gostu Radinu, osta(v)ljam i nareguju ostalo moje imanje.

Najprvo, Vukavi krstjanici bratu?eda mi, a k?erši Tvrtkovi .108. dukat. A Gostu Radinu, netju mi Seoni?aninu, .100. dukat. A drugoj Vukavi, krstjanici mlajšoj, Vuknin .100. dukat. Stoisavi, mlajšoj mojoj, šest dest dukat. Vukni, sestri mojoj, 60 dukat. Vukni, sestri mojoj, .300. dukat, a Vu?ici, k?erši mojoj,.200. dukat. A trem krstjam, koji su za mnom pošli najpre, da se daa .60. dukat, a od pro?ijeh najprije da se daa Pavi nevjesti mi. Stremi, sin mi, dvije tisu?e dukat, a k?erši mi Alinci .100. dukat. A sinovcu mi Vladisavu, z duma sinovma, tisu?u dukat, a nevjesti mi Ktavi .100. dukat, a slugam mojem ko(j)i su za mnom pošli, najprije, Vukasu komorniku, .100. dukat, Radosavu i bratu mu Vuki?u Radilovi?em .60. dukat, Radovanu Ostoi?u .30, dukat, a ?etirem Gojtanovi?em, Radivoju i Mihoju i Radosavu i Obradu, svijem njim .2. dukat, tako da budu Mihoju tridesti dukat, a onijem svijem trijem .40. dukat. Radonji Vukoti?u .40. dukat, Vuki?u Vukašinovi?u .30. dukat. Obradu i Milici slugam Pavinijem .10. dukat, a Gjurgju i Ilije .10. dukat. A našemu prijatelju knezu Tadioku Morojevi?u dvijesti dukat. A šubu moju crvenu od aksamita podstavljenu ciblini koju mi je darovao g(ospo)d(i)n kralj Matijaš. A knezu Andrušku .100. dukat.

A za hram i za greb gdje mi kosti budu i legu .140. dukat.
A ovoj neka se znaju pokladi pravi Gost Radin što je tko u mene postavio da mu ne izgine ni na manje doge. Najprije, bratu?eda mi Gosta Radivoja, .270. dukat, toj da mu se daa djetetu, a sinu Boži?ka Miloševi?ja Sjer?anice da mu se da .190. dukat, a Vuoku Gostu Uskopaljskomu .110. dukat.

A ostalo moje imanje, ili je u sudovjeh, ili u inom kovu, toj da razdijele ?etiri sinovca moji Vladisav i Tvrtko i Juraj i Radi?, a ostalo poku?je i imanje moje, toj da je na glave Vukni i Vu?ni i Mihni i Tvrtku i Jurju i Radi?u, ili bi konji, ili su svite moje i bisazi, ili koje god je prtište, izam šuba sa zlatom, onaj da je Tvrtku.

Toj sve više pisano imenovano na ufanije Božije razdjelismo i naredismo da dobar na?in i razredbu u?ine tomuj svemu više pisani po?teni i više imenovani vlastel knez Druško Sorko?evi? i knez Tadioko Marojevi? i š njim moja dva sinovca Vladisav i Tvrtko.

Pisano ljet G(o)spodnjeh na: .1466. ljeto m(je)se(c(a) ženara .5. d(a)n u Dubrovniku
 
Miroljub Petrovic
Vrh  #50543 Stampaj Poruku
Odgovorio 16.04.2025 08:52
sergej123 - poruka glasi:

Piše Dr Goran Komar

TESTAMENT GOSTA RADINA
(Dubrovnik, 5. januar 1466).

Da li je sveštenik crkve bosanske gost Radin imao i obilježavao svoje krsno ime?

Gdje se u gradu Herceg Novom Bogu molio? (Ovdje je dosta vremena provodio). Svakako u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice na Savini ?iji je jedan od ktitora njegov gospodar herceg Stefan? U njoj se herceg i sahranio.

Visoki autoriteti u doma?oj istorijskoj nauci, pisali su o Gostu Radinu (Butkovi?u) da je pripadao sekti jeretika zvanih „bogumili“ koja je u srednjem vijeku djelovala u oblastima Bosne i Hercegovine . Tako?e, da je ova sekta uživala potporu bosanskih vladara i hercegova?kih oblasnih gospodara. Ovdje donosim „prepis“ testamenta Gosta Radina, visokog službenika na dvoru Hercega Stefana Kosa?e koji je nastupio i kao svjedok na testamentu svoga gospodara u Novome 1466. godine. Prepis ?u donijeti Vukovim pismom, sasvim namjerno sa minimalnim intervencijama, kako bi ?italac ovog ?lanka osjetio duh jezika.

Testament Gosta Radina se ?uva u Državnom Arhivu Dubrovnika (Testamenta Notariae 1467 ad 1471) i tokom prolje?a 2012. godine, ja sam, na originalu, dovršio njegovo ras?itavanje. Uvjeren da je potrebno doprinositi rasvjetljavanju i približavanju najširoj ?itala?koj publici temeljnih arhivskih, a posebno ?irili?nih dokumenata srpskog naroda. Testament govori sam za sebe, bolje nego bilo kakav komentar, o dubini pravoslavne vjere njegovog sastavlja?a. Gost Radin je sahranjen u Stonu.

?itaju?i Radinov testament jasno vidimo:

1. Gost Radin i njegova Crkva ispovjeda „pravu vjeru apostolsku“ u Višnjeg Boga i Svetu Trojicu nerazdjeljivu.
2. Praznuje dane Ro?enja Hristovog, Sveto Blagovještenje, Vaskrsenje, ali i Svetog Velikomu?enika Georgija. Tako?e Vaznesenje i Svetog Petra i Pavla, kao i Svetog Arhi?akona Stefana, Arhistratiga Mihaila, Svetu Ne?elju, Presvetu Bogorodicu i Sve Svete.
3. Tako Crkva izražava i ispovjeda Nikejski Simvol Vjere kako govore i povelje Bosne i Huma/Hercegovine.
4. Praznuje petak i nedjelju.
5. Crkva, dakako, posjeduje hramove i u njima ukopava svoje pripadnike (kako u Petrovi?ima, Vlahovi?ima, Milima...).
6. U crkvama se pale svije?e i održavaju parastosi.
7. U Crkvi djeluje monaštvo oba pola.
8. U Crkvi postoji Krsno ime.
9. Gospoda Boga pominje kao Višnjega...

Tekst koji si naveo je klasicna zloupotreba i izvrtanje onoga sto se desilo i onoga sto pise u Testamentu prvog saradnika Hercega Stefana - gosta Radina.

Prvo, navedeni tekst nije tacan nego je izvrtan da se gost Radin prikaze kao sledbenik grcke religije. Tekst njegovog testamenta se moze procitati na donjem linku, a tekst je objavio neprijatelj bogumila Dominik Mandic, katolicki svestenik. Evo teksta testamenta gosta Radina:

https://drive.goo...sp=sharing

Prvo sto treba reci jeste da je gost Radin bio pored Hercega Stefana sve do hercegove smrti, a kada su Turci zauzeli Bosnu, gost Radin je pobegao na neprijateljsku teritoriju kod pape, a nije ostao kao drugi bogumili na teritoriji pod kontrolom Turaka. U tekstu testamenta se vidi da je ostavio za sobom veliki novac, sto jasno ukazuje da je voleo novac, o cemu govore i razni drugi dubrovacki dokumenti. Poslednji naslednik gosta Radina je Nikola Andrijin Gostovic koji je u svom testamentu sve sto ima ostavio u nasledje rimskoj crkvi, dakle jos dublje je zagazio u ono sto je zapoceo negov stariji rodjak.

U svetlu svega ovoga treba gledati na Testament gosta Radina koji je pisan na rimskoj teritoriji i koji je bio prilagodjen ambijentu u kojem se gost Radin nalazio. Jasno se vidi da se gost Radin tim detaljima iz testamenta dodvorava rimskoj crkvu, ali zakljucci koje je izneo, u gornjem tekstu Goran Komar, nemaju veze sa tekstom testamenta. Goran Komar, izmedju ostalog, kaze:

5. Crkva, dakako, posjeduje hramove i u njima ukopava svoje pripadnike (kako u Petrovi?ima, Vlahovi?ima, Milima...).

Ja pitam: Gde to pise u testamentu, da bogumili svoje mrtve sahranjuju u svojim crkvama?

6. U crkvama se pale svije?e i održavaju parastosi.

Ja pitam: Gde to pise u testamentu, da se u bogumilskim crkvama pale svece?

7. U Crkvi djeluje monaštvo oba pola.

Ja pitam: Gde to pise u testamentu?

8. U Crkvi postoji Krsno ime.

Moj komentar: Krsno ime je jedan obicaj koji postoji u narodu, koji je vremenom usvojen od nekih clanova bogumilske zajednice, kao sto se u kasnijem periodu pocelo i sa koriscenjem krsta kod nekih clanova bogumilske zajednice.

Pripremam posebno predavanje o Testamentu gosta Radina, u okviru serijala "Istorija bogumila" a koga zanima vise o tom dokumentu, moze da pogleda na internetu, pisali su Aleksandar Solovjev, Ciro Truhelka i drugi.
Izmenio/la Miroljub Petrovic na 16.04.2025 22:09
 
crane
Vrh  #50544 Stampaj Poruku
Odgovorio 17.04.2025 18:51
borbazaistinu.rs/wp-content/uploads/2025/04/1-13.jpg
podru?je Varošište, opština Rogatica

„A se leži Ozrin Kopijevic?, župan knez Pavla. Se pisa dijak Milosalic? Barojevic?. Smrti ne poiskah naviden kraljevstva bosanskog i gospodstva SRBSKOGA za moju službu. rošdestvo Hristovo i gospodin me voevoda okrili i ukopa i zabeleži“.

Župan Ozren Kopijevic? poti?e iz znamenite srpske porodice Kopijevic?a, vlasteoske porodice sa podru?ja današnje Republike Srpske tj. geografske isto?ne Bosne.

Po ovom spisu ali i izvor koji se ?uvaju u Dubrova?kom arhivu, vidimo da je župan Ozren bio u „službi“ srpskog kneza Pavla Radenovic?a za koga je diplomirao poslove koji su se uklju?ivali i uklju?ivali. ?ak i ratovanje u sukobima oko poseda protiv srpskog kralja Bosne Stefana Ostoje Kotromanic?a i njegovog znamenitog vojvode Sandalja Hranic?a.

Župan Ozren je, kako piše, umro na Božic?, po svemu sudec?i 1420. godine, nakon sukoba sa vojvodom Sandaljem Hranic?em u vezi poseda Pavlovic?a (sinova kneza Pavla Radenovic?a) na Primorju.
 
Miroljub Petrovic
Vrh  #50545 Stampaj Poruku
Odgovorio 17.04.2025 19:03
crane - poruka glasi:

„A se leži Ozrin Kopijevic?, župan knez Pavla. Se pisa dijak Milosalic? Barojevic?. Smrti ne poiskah naviden kraljevstva bosanskog i gospodstva SRBSKOGA za moju službu. rošdestvo Hristovo i gospodin me voevoda okrili i ukopa i zabeleži“.

Župan Ozren Kopijevic? poti?e iz znamenite srpske porodice Kopijevic?a, vlasteoske porodice sa podru?ja današnje Republike Srpske tj. geografske isto?ne Bosne.

Po ovom spisu ali i izvor koji se ?uvaju u Dubrova?kom arhivu, vidimo da je župan Ozren bio u „službi“ srpskog kneza Pavla Radenovic?a za koga je diplomirao poslove koji su se uklju?ivali i uklju?ivali. ?ak i ratovanje u sukobima oko poseda protiv srpskog kralja Bosne Stefana Ostoje Kotromanic?a i njegovog znamenitog vojvode Sandalja Hranic?a.

Župan Ozren je, kako piše, umro na Božic?, po svemu sudec?i 1420. godine, nakon sukoba sa vojvodom Sandaljem Hranic?em u vezi poseda Pavlovic?a (sinova kneza Pavla Radenovic?a) na Primorju.

Termini "srpski" i "bosanski" se odnose na geografske odrednice, a ne na oznake naroda i nacija. Narod koji je tu ziveo je nazivan "slovenskim" ili "ilirskim", to su dva termina koja se odnose na isti narod, s tim da je termin "ilirski" stariji. Skroz je pogresno poistovecivati oznaku "srpski" sa "grckom crkvom", a termin "bosanski" sa bogumilskom crkvom ili crkvom bosanskom, kao sto se to danas radi. Vidi se po nadgrobnom spomeniku (stecku) da je pripadao bogumilskoj crkvi, a ne grckoj, a mogao je da se izjasnjava i kao "bosanac" i kao "srbin", jer su u pitanju geografske, a ne nacionalne odrednice kako je to okupator uspostavio krajem 19. veka.

Zbog toga sto ce najveci napad rimske crkve biti na teritoriju koja je bila najteza za okupaciju, a to su Srbija i Crna Gora, onda ce termin "Srbi" postati naziv za najvece protivnike inkvizicije kao nacionalna odrednica.
 
Aleksandar Grujic
Vrh  #50546 Stampaj Poruku
Odgovorio 18.04.2025 18:36
https://www.white...-covid-19/

Sad glume heroje, kao da nisu znali u zadnjih 5 godina da je celi narativ prevara.
 
Strana 2528 od 2528: 1...2525252625272528
Predji na forum:
Vreme učitavanja: 2.22 sekundi!